IHTM PLAVI
Univerzitet u Beogradu
Institut za hemiju, tehnologiju i metalurgiju
Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju

III 41019 “Kontrola infekcija apikompleksnim patogenima: od novih mesta delovanja leka do predikcije”

Ministarstvo prosvete i nauke Republike Srbije

Vrsta projekta:

Integralna interdisciplinarna istraživanja (III projekat)

Trajanje projekta

2011. i dalje

Koordinator projekta: Institut za medicinska istraživanja Univerziteta u Beogradu

Rukovodilac projekta: Dr Olgica Đurkovi-Đaković, naučni savetniki

Realizatori projekta:

  • Institut za hemiju, tehnologiju i metalurgiju Univerzitet u Beogradu
  • Institut za medicinska istraživanja Univerziteta  u Beogradu
  • Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu
  • Medicinski fakultet Univerziteta u Novom Sadu
  • Fakultet veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu
  • Hemijski fakultet Univerziteta  u Beogradu

Tema i cilj projekta:

Cilj ovog multidisciplinarnog projekta koji integriše bazična, primenjena i razvojna istraživanja infekcija izazvanih vodećim apikomleksnim patogenima jeste unapređenje kontrole toksoplazmoze i malarije, i to unapređenjem terapijskih opcija kao i razvojem strategije za prevenciju infekcije, čime će doprineti unapređenju kontrole kako na kliničkom nivou tako i na nivou javnog zdravlja. Mobilizacijom kritične mase ljudskih (17 doktora nauka, uključujući dvoje inostranih naučnika vodećih u svojim oblastima ekspertize, i 7 doktoranata) i materijalnih resursa (8 akademskih institucija čime je projektu na raspolaganju značajna oprema nabavljena uglavnom u poslednjih nekoliko godina), na projektu će biti obavljen značajan obim istraživanja čiji su očekivani rezultati brojni i raznoliki i obuhvataju raspon od akademskih (naučni radovi i doktorske teze), rezultata direktno primenljivih u klinici kao i u oblasti javnog zdravlja, do potencijala za razvoj novih lekova. Naučni značaj planiranih rezultata je u doprinosu poznavanju patogeneze malarije i toksoplazmoze. Bazična istraživanja metaboličkih procesa i transportnih molekula uključenih u ove doprinose razumevanju kompleksnog odnosa koji se uspostavlja između parazita i domaćina, i ukazuju na potencijalna mesta delovanja budućih lekova. Razvoj novih transgenih linija kao i njihova karakterizacija uvećaće arsenal oruđa raspoloživih za identifikaciju daljih terapeutika. Sinteza novih aktivnih supstanci i eventualna identifikacija onih sa aktivnošću protiv P. falciparum i T. gondii predstavljaće po sebi doprinos repertoaru hemioterapeutika, uz ogroman razvojni potencijal. Primenjena istraživanja imaju neposredan klinički značaj. Uvođenje novih dijagnostičkih metoda (kao što je molekularna dijagnostika malarije) predstavljaće doprinos kliničkom zbrinjavanju ovih bolesnika u Srbiji. Takođe, u istom smislu će biti korisno poznavanje genetičke varijabilnosti sojeva T. gondii i P. falciparum koji se izoluju u Srbiji jer će doprineti lečenju adekvatnijim izborom lekova, ali će imati i širi značaj jer doprinose poznavanju molekularne mape ovih organizama na nivou regiona, Evrope i sveta. Na kraju, na osnovu poznavanja epidemioloških parametara toksoplazmoze u Srbiji, uključujući lokalne faktore rizika, i uvida u incidencu KT u Srbiji, kao rezultat projekta biće izrađena strategija nacionalnog programa prevencije KT kao i Vodič dobre prakse za klinički menadžment toksoplazmoze, koji predstavljaju direktne razvojne rezultate u oblasti javnog zdravlja. Dobijeni epizootiološki podaci ukazaće na puteve redukcije animalnih rezervoara toksoplazmoze. Uz pomenuto, očekivane rezultate projekta čini i sedam planiranih doktorskih disertacija (PP1: I. Milovanović i M. Vujanić, PP2: T. Živković, PP3: Z. Dakić, PP4: I. Klun, I. Dunić, V. Đokić), čiji broj ukazuje na veličinu obima istraživanja, kao i na ulogu koju podnosilac prijave i ceo istraživački tim projekta imaju u obrazovanju mladih istraživača.